“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
Export
Stanković, Teodora, 1996-
Energetski resursi kao izvori sukoba: analiza i poređenje uticaja faktora političkog nasljeđa u tenzičnim regionima bivšeg SSSR-a, Bliskog istoka i Južne Amerike
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
Academic metadata
Phd. theses
Društveno-humanističke nauke
doktor nauka - političke nauke
Univerzitet Crne Gore
Fakultet političkih nauka
Studijski program Politikologija
Other Theses Metadata
Energy issues as sources of conflicts: Analysis and comparison of the influence of political heritage factors in tense regions of former USSR, Middle East and South America
[T. Stanković]
PDF/A (148 listova)
Darmanović, Srđan, 1961- (mentor)
Vukićević, Boris, 1983- (član komisije)
Borozan, Đorđe, 1947- (član komisije)
Geopolitički interesi velikih sila usko su vezani za ostvarivanje uticaja na države i regije bogate energetskim resursima. Naime, posjedovanje ili kontrola energetskih resursa se koristi kao moćan instrument u geopolitičkom nadmetanju. U ovoj doktorskoj disertaciji se razmatraju sukobljeni geopolitički interesi velikih sila u regionima bivšeg SSSR-a, Bliskog Istoka i južne Amerike, bogatim izvorima energije. Poseban akcenat je stavljen na geopolitičke relacije između EU i Rusije. U tom smislu, razmatrane su liberalna i geopolitička komponenta u njihovim odnosima, sa osvrtom na uticaj koji imaju jedna na drugu. Naime, na bazi statističke analize koja daje varijaciju ovih komponenti definisan je novi, dinamički model za opisivanje odnosa EU i Rusije. U modelu se posebno razmatraju geopolitičke komponente EU i Rusije i njeno prelivanje na globalni geopolitički nivo. Analiza pokazuje značajan rast ove komponente sa tendencijom koja je vodila eskalaciji ukrajinske krize i ratnim sukobima u ovoj zemlji.
U radu se daje osvrt na ukrajinsku krizu i razloge koji su doprinijeli ka zaoštravanju situacije. Takođe, razmatrani su i nedostaci meke (soft) geopolitike karakteristične za EU u odnosu na tzv. tvrdu (hard) geoplitiku Rusije. Analizirano je i prelivanje geopolitičke komponente na globalni nivo i refleksiju koju to ima na pojedine zemlje Zapadnog Balkana. U ovom slučaju, takođe, podaci pokazuju rast ruskog geopolitičkog uticaja na posmatrani region, čemu doprinosi i nedovoljno determinisana politička pozicija EU vezano za plan proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.
U kontekstu energetske geopolitike razmatran je region Bliskog Istoka koji se odnosi na Irak i Siriju. Poseban fokus je stavljen na moguću ulogu EU u rješavanju sukoba. Naime, pokazano je da bi soft geopolitika EU mogla da bude djelotvorna pri definisanju modela institucionalnog inženjeringa koji bi se koristio za stabilizaciju ovog regiona, što bi istovremeno omogućilo da EU ostvari pristup energetskim izvorima koji bi bila značajna alternativa do sada korišćenim ruskim, te da na taj način obezbijedi određeni stepen energetske nezavisnosti od Rusije.
Dodatno, razmatrani su i regioni Južne Amerike bogati energetskim resursima. U doktorskoj disertaciji je sprovedena i analiza u vezi istorijskog i političkog nasljeđa, koji pojedine regione čine pogodnim i sklonim tenzijama i izbijanju sukoba. U tom smislu su apostrofirane slabosti i nedostaci razmatranih političkih sistema u prevazilaženju socijalnih i/ili etničkih tenzija. Ovo je naročito važno kada se ovakvi regioni razmatraju u kontekstu potencijalnih sukobljenih interesa velikih sila.
Da bi se potkrijepila teorijska razmatranja i došlo do najznačajnijih zaključaka koji predstavljaju nove rezultate i doprinose disertacije, urađen je značajan broj statističkih analiza podataka.
The geopolitical interests of the great powers are closely linked to their impact on countries and regions being rich in energy resources. The possession or control of energy resources is used as a powerful tool in geopolitical competition. This doctoral dissertation discusses the conflicting geopolitical interests of the great powers in the energy rich regions of the former USSR, the Middle East, and South America. Special emphasis was placed on geopolitical relations between the EU and Russia. In that sense, the liberal and geopolitical components of their relations were considered, with particular reference to the influence they have on each other. Namely, a new, dynamic model for describing the relations between the EU and Russia has been defined on the basis of statistical analysis that gives a variation of these components. The model specifically considers the geopolitical components of the EU and Russia and their overflow to the global geopolitical level. The analysis shows a significant growth of this component with a tendency that led to the escalation of the Ukrainian crisis and the armed conflicts in this country.
The dissertation provides an overview of the Ukrainian issue and the reasons that led to the aggravation of the situation. Also, the shortcomings of soft geopolitics, which is characteristic of the EU, are considered in relation to the so-called hard geopolitics of Russia. The overflow of the geopolitical component to the global level and the reflection that has on certain countries of the Western Balkans, were also analyzed. In this case, the data shows the growth of Russia’s geopolitical influence in this region, which is also contributed by the EU’s political position regarding the EU enlargement plan to the Western Balkan countries. In the context of energy geopolitics, the part of the Middle East region, which refers to Iraq and Syria, was also considered. Herein, a special focus was placed on the possible role of the EU in conflict resolution. It was shown that the EU’s soft geopolitics could be effective in defining the model of institutional engineering that would be used to stabilize this region, which would also enable the EU to gain access to alternative energy resources and thus to ensure a certain degree of energy independence from Russia.
Additionally, the energy rich regions of South America, were considered and discussed. In the doctoral dissertation, an analysis was conducted regarding the historical and political heritage, which makes certain regions suitable and prone to tensions and the outbreak of conflicts. In that sense, the weaknesses and shortcomings of the considered political systems in overcoming social and/or ethnic tensions are emphasized. This is especially important when considering such regions in the context of the potentially conflicting interests of the great powers.
In order to substantiate the theoretical considerations and reach the most significant conclusions bringing new results and contributions of the dissertation, a significant number of statistical data analyses were performed.
energy; geopolitics; conflicts; European Union; Russia; Ukrainian crisis; Western Balkans; Middle East; South America
327:911.3]:620.9(043.3)
Serbian
24353284
Tekst.
Geopolitički interesi velikih sila usko su vezani za ostvarivanje uticaja na države i regije bogate energetskim resursima. Naime, posjedovanje ili kontrola energetskih resursa se koristi kao moćan instrument u geopolitičkom nadmetanju. U ovoj doktorskoj disertaciji se razmatraju sukobljeni geopolitički interesi velikih sila u regionima bivšeg SSSR-a, Bliskog Istoka i južne Amerike, bogatim izvorima energije. Poseban akcenat je stavljen na geopolitičke relacije između EU i Rusije. U tom smislu, razmatrane su liberalna i geopolitička komponenta u njihovim odnosima, sa osvrtom na uticaj koji imaju jedna na drugu. Naime, na bazi statističke analize koja daje varijaciju ovih komponenti definisan je novi, dinamički model za opisivanje odnosa EU i Rusije. U modelu se posebno razmatraju geopolitičke komponente EU i Rusije i njeno prelivanje na globalni geopolitički nivo. Analiza pokazuje značajan rast ove komponente sa tendencijom koja je vodila eskalaciji ukrajinske krize i ratnim sukobima u ovoj zemlji.
U radu se daje osvrt na ukrajinsku krizu i razloge koji su doprinijeli ka zaoštravanju situacije. Takođe, razmatrani su i nedostaci meke (soft) geopolitike karakteristične za EU u odnosu na tzv. tvrdu (hard) geoplitiku Rusije. Analizirano je i prelivanje geopolitičke komponente na globalni nivo i refleksiju koju to ima na pojedine zemlje Zapadnog Balkana. U ovom slučaju, takođe, podaci pokazuju rast ruskog geopolitičkog uticaja na posmatrani region, čemu doprinosi i nedovoljno determinisana politička pozicija EU vezano za plan proširenja na zemlje Zapadnog Balkana.
U kontekstu energetske geopolitike razmatran je region Bliskog Istoka koji se odnosi na Irak i Siriju. Poseban fokus je stavljen na moguću ulogu EU u rješavanju sukoba. Naime, pokazano je da bi soft geopolitika EU mogla da bude djelotvorna pri definisanju modela institucionalnog inženjeringa koji bi se koristio za stabilizaciju ovog regiona, što bi istovremeno omogućilo da EU ostvari pristup energetskim izvorima koji bi bila značajna alternativa do sada korišćenim ruskim, te da na taj način obezbijedi određeni stepen energetske nezavisnosti od Rusije.
Dodatno, razmatrani su i regioni Južne Amerike bogati energetskim resursima. U doktorskoj disertaciji je sprovedena i analiza u vezi istorijskog i političkog nasljeđa, koji pojedine regione čine pogodnim i sklonim tenzijama i izbijanju sukoba. U tom smislu su apostrofirane slabosti i nedostaci razmatranih političkih sistema u prevazilaženju socijalnih i/ili etničkih tenzija. Ovo je naročito važno kada se ovakvi regioni razmatraju u kontekstu potencijalnih sukobljenih interesa velikih sila.
Da bi se potkrijepila teorijska razmatranja i došlo do najznačajnijih zaključaka koji predstavljaju nove rezultate i doprinose disertacije, urađen je značajan broj statističkih analiza podataka.